Fiskalizacija u Crnoj Gori - Pitanja i odgovori

Ova pitanja i odgovori su izabrani sa stranice poreske uprave.

REGISTRACIJA OBVEZNIKA FISKALIZACIJE

Možete li konkretnije objasniti proces registracije fiskalnog obveznika i proces registracije ENU-a, odnosno certifikate koji su potrebni za prvi odnosno drugi korak?

Procesi registracije obveznika fiskalizacije i registracije ENU su detaljno opisani u dokumentu “Uputstva za pristup SEP-u” koji je publikovan na zvaničnom web sajtu Uprave prihoda i carina. Prilikom autentifikacije na SEP može se koristiti kvalifikovani certifikat za kvalifikovani elektronski potpis, koji se korisiti za predaju elektronskih prijava u sistemu Uprave prihoda, kao i softverski certifikat za elektronski potpis koji se koristi za potpisivanje računa putem fiskalnog servisa. Što se tiče registracije ENU-a, ista se može obaviti putem SEP-a i putem fiskalnog servisa, ali je za ovaj vid registracije ENU-a neophodno da se obveznik fiskalizacije prvobitno registruje putem SEP-a, da registruje poslovnu jednicu u kojoj će se nalaziti ENU, kao i operatera koji će izdavati račune sa tog ENU-a, i u konačnom može se registrovati i ENU, ili više njih, u svim poslovnim jedinicama koje je obveznik registracije prethodno registrovao. Ukoliko se registracija ENU-a vrši putem fiskalnog servisa, neophodno je prethodno obezbijediti kodove poslovne jedinice, kodove proizvođača i održavaoca softvera koje je neophodno unijeti u polja XML poruke kojom se vrši registracija ENU-a putem fiskalnog servisa. Bitno je naglasiti da je prilkom registracije poslovne jedinice neophodno obratiti pažnju na tip računa koji se može izdavati u toj poslovnoj jedinici. Naime, ukoliko će se u toj poslovnoj jedinici izdavati isključivo bezgotovinski računi, to je prilikom registracije poslovne jedinice neophodno čekirati polje koje govori o izdavanju bezgotovinskih računa u toj poslovnoj jedinici, nakon čega se svaki ENU registrovan u toj poslovnoj jedinici tretira kao ENU za izdavanje isključivo bezgotovinskih računa, što u konačnom znači da obveznik fiskalizacije sa tog ENU-a nije u obavezi slati inicijalnu poruku o depozitu, iz razloga što se u tom slučaju ENU ne tretira kao blagajna imajući u vidu da nemamo gotovinu (BANKNOTE-novčanice I kovanice) kao način plaćanja računa izdatih sa tog ENU-a.  

CERTIFIKATI  

Da li je moguće dobiti kvalifikovane certifikate i registrovati se u ROF i RSPOS iako se još uvek nije izvršila registracija firme u Crnoj Gori? 

Da bi obveznik fiskalizacije koji je obveznik opšte registracije (pravno I fizičko lice) mogao ući u proceduru za izdavanje certifikata kod zvaničnih CA (Pošta Crne Gore, Core IT, Crnogorski Telekom), neophodno je prvobitno izvršiti registraciju u CRPS Uprave prihoda. Obveznik fiskalizacije koji je fizičko lice koje nema obavezu opšte registracije, može koristiti certifikat sa nove lične karte koji izdaje MUP Crne Gore kao zvanični CA. 

Da li ukoliko već imamo certifikat za digitalni potpis izdat za pojedine advokate, moramo uzimati isti za sve ostale advokate pojedinačno ili se može registrovati ovlašćenje pa da se sa tog certifikata vrši fiskalizacija računa po potrebi (odabirom za advokata koji je ovlašćenje dao)? 

Svaki obveznik fiskalizacije dužan je nabaviti certifikat za elektronski potpis koji sadrži podatke o njegovom PIB-u, kao i podatke o imenu i prezimenu fizičkog lica ovlašćenog od strane obveznika fiskalizacije. Ovim certifikatom se može izvršiti registracija obveznika fiskalizacije kao i potpisivanje svih računa koji se evidentiraju u Upravi prihoda. Dakle PIB izdavaoca računa mora odgovarati PIB-u na certifikatu. 

Da li treba da bude CA registrovan u Crnoj Gori ili može u nekoj drugoj državi sa kojom Crna Gora ima bilateralne sporazume o priznavanju certifikata? 

CA mora biti registrovan u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o elektronskoji identifikaciji i elektronskom potpisu. 

Ko izdaje certifikate za pravna lica za potrebe fiskalizacije? 

Certifikate za pravna lica izdaju certifikaciona tijela registrovana u Crnoj Gori – Pošta Crne Gore, CoreIT i Crnogorski Telekom. 

Da li će knjigovovodstvene agencije moći da šalju fakture za klijente korišćenjem svog certifikata ili će svaki klijent-poreski obveznik morati da ima svoj certifikat? 

Knjigovostvena agencija će moći upotrebom svog certifikata, autentifikacijom na SEP, obaviti registraciju obveznika fiskalizacije i unos ostalih registracionih podataka (poslovne jedinice, operateri, ENU, …). Budući da će fizička i pravna lica koja nisu u PDV sistemu, putem SEP-a moći izdavati isključivo bezgotovinske račune, to će i zaposleni Agencije, ukoliko su ovlašćena lica za ta pravna i fizička lica, takođe putem SEP-a moći izdavati bezgotovinske račune u ime ovih pravnih i fizičkih lica.  

Svaki račun koji izdaje obveznik fiskalizacije putem ENU-a i korišćenjem fiskalnog servisa dužan je potpisati certifikatom za elektronski potpis izdatim od strane CA na ime (PIB) tog obveznika fiskalizacije. Dakle nije moguće da knjigovodstvene agencije ove račune potpisuju svojim certifikatom. 

Da li lice koje izdaje fakture, može da potpisuje gotovinske i bezgotovinske fakture pomoću istog kvalifikovanog cerifikata po poslovnoj jedinici? 

Može, sa certifikatom za elektronski potpis. 

Da li je moguce na testnom okruženju korišćenje certifikata na tokenu koji već posjedujemo za prijave PDV-a? 

Certifikat izdat na kriptografskom mediju (tokenu) moguće je koristiti i na testnom okruženju, kao i na produkciji.  

O ELEKTRONSKOJ FISKALIZACIJI 

Da li postoji mogućnost objave nekog dokumenta koji će da sadrži sve korake potrebne da bi proces elektronske fiskalizacije bio uspješno implementiran u jednom pravnom licu? Nešto što ce biti vodilja svima nama i nešto što će biti jasno svim korisnicima tog dokumenta (jer ga ne čitaju samo stručnjaci iz IT ili nekog drugog sektora)? 

Proces je opisan u uputstvima za pristup elektronskoj fiskalizaciji. Uprava prihoda i carina će, u skladu sa obavezama, periodično vršiti revidiranje predmetnog dokumenta, i u konačnom ukoliko budu uočeni eventualni nedostaci, vršiti unaprjeđenje istog. 

Šta se podrazumijeva pod pojmom elektronski naplatni uredjaj ENU? 

Elektronski naplatni uređaj je hardverski uređaj koji omogućava elektronsku komunikaciju sa Upravom prihoda i carina, odnosno na kojem je instalirano softversko rješenje koje podržava kreiranje, slanje, primanje i potpisivanje poruka o fiskalnim računima sa Upravom, korišćenjem fiskalnog servisa putem stalne internet mreže, u realnom vremenu.  

Da li će korišćenje fiskalnih kasa i dalje biti obavezno? 

Poreske registar kase je moguće koristiti, u skladu sa odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i Uredbe o poreskim registar kasama do 01.06.2021. godine. Nakon isteka roka predviđenog kao prelaznog perioda za uvođenje novog sistema elektronske fiskalizacije, svi obveznici fiskalizacije dužni su promet evidentirati u skladu sa odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, isključivo putem ENU-a, te kroz upotrebu fiskalnog servisa i stalne internet mreže, u realnom vremenu.  

Što ako je naplatni uređaj (npr. Računar, POS kasa) i za gotovinski i za bezgotovisnko plaćanje, da li treba da ima ENU kod? 

Registracija ENU-a je obavezna. Registracijom ENU-a servis vraća ENU kod. Taj kod mora se vezati isključivo za jedan ENU. Isti ENU se može koristiti za evidentiranje prometa i kod izdavanja gotovinskih i kod izdavanja bezgotovinskih računa u poslovnom objektu.  

Ako poreski obveznik ima centralnu bazu podataka svih izdatih računa, i računar je registrovan kao ENU, da li je onda u slučaju kvara računara potrebno da se isti odjavljuje i prijavljuje novi? 

Obveznik fiskalizacije je dužan da registruje svaki ENU u poslovnom objektu. ENU je uređaj putem kojeg se ostvaruje promet i na kojem se vrši generisanje i štampanje fiskalnog računa. Prilikom dodavanja novog ENU ili odjavljivanja postojećeg ENU, promjenu je neophodno registrovati putem SEP portala. Ovo iz razloga što centralni sistem za elektronsku fiskalizaciju (CIS EFI), za svaki ENU u poslovnom objektu generiše poseban kod, koji je neophodno da obveznik fiskalizacije sačuva u memoriji ENU. 

REGISTRACIJA OPERATERA 

Da li je šifra operatera njegov matični broj ili neka šifra koju će svaki operater dobiti prilikom registracije svih operatera? 

Obveznik fiskalizacije dužan je registrovati sve operatere u poslovnim objektima. Operater je lice koje vrši izdavanje računa sa ENU-a. Prilikom registracije operatera na SEP-u, neophodno je unijeti podatke u svim obaveznim poljima (Ime i prezime, JMBG, važi od).  

Oznaka operatera - nejasna je veza izmedju JMBG-a i koda operatera. Koliko cifara treba da sadrži kod operatera. Ko generiše taj kod - Uprava prihoda na osnovu podataka koje joj pošalje korisnik fiskalizacije ili sami korisnik fiskalizacije?  

Prilikom registracije operatera putem samousluznog elektronskog portala (SEP) neophodno je unijeti i JMBG operatera kao obavezno polje, nakon čega sistem Uprave prihoda generise kod operatera. Ovaj kod se koristi prilikom identifikacije operatera na svakom računu izdatom od strane obveznika fiskalizacije kupcu / potrosacu. Dakle svrha generisanog koda je omogucavanje veze izmedju podatka o operateru koji se nalazi na racunu sa podatkom o JMBG-u operatera registrovanog putem SEP-a. 

INICIJALNI DEPOZIT (initial)  

Šta znači prijaviti početni registracioni depozit – da li se on fiskalizuje? 

Inicijalni Depozit predstavlja isključivo iznos početnog novca za vraćanje kusura za taj ENU. DEPOZIT se registruje putem fiskalnog servisa, kao inicajlna poruka sa ENU-a, na početku svakog poslovnog radnog dana.  Sa strane EFI sistema Uprave prihoda i carina, DEPOZIT se ne tretira kao promet i ne oporezuje se.  

Postoji mogućnost korekcije inicijalnog depozita više puta, za jedan ENU, ali se to može uraditi isključivo prije izdavanja prvog fiskalnog računa za taj poslovni radni dan sa tog ENU-a. Ukoliko imamo korekciju depozita, poslednja unešena vrijednost depozita tretiraće se kao prava vrijednost inicijalnog depozita za taj poslovni radni dan na tom ENU-u. Naknadna korekcija inicijanog depozita, nakon izdavanja prvog fiskalnog računa, za taj poslovni radni dan nije moguća. 

Prilikom registracije poslovnih jedinica putem SEP-a obveznik fiskalizacije ima mogućnost da definiše koju vrstu računa će biti moguće izdavati u toj poslovnoj jedinici (gotovinski, bezgotovnski). Ukoliko obveznik fiskalizacije registruje poslovnu jedinicu isključivo za izdavanje bezgotovinskih računa, na svim ENU-ima koji su registrovani u toj poslovnoj jedinici ne postoji obaveza evidentiranja inicijalnog depozita, iz razloga što u tom slučaju nemamo gotovinski račun, i gotovinu kao način plaćanja.  

POVLAČENJE NOVCA IZ ENU-a (withdraw) 

Povlačenje gotovine iz ENU-a obveznik fiskalizacije registruje putem slanja poruke upotrebom fiskalnog servisa (funkcija WITHDRAW). U slučaju inspekcijskog nadzora, mogući manjak gotovog novca u ENU obveznik fiskalizacije pravda porukama o povlačenju novca (withdraw). 

ELEKTRONSKA FISKALIZACIJA RAČUNA 

Da li se knjižna odobrenja i knjižna zaduženja fiskalizuju? 

Sva knjižna odobrenja i knjižna zaduženja koja utiču na korekciju ostvarenog prometa i/ili obračunatog PDV-a za posledicu imaju izdavanje korektivnog računa. Obzirom da fiskalni servis omogućava izdavanje korektivnog računa sa referencom na IKOF prvobitno izdatog računa, te imajući u vidu zahtjev iskazan od strane privrednih subjekata, a vezan za mogućnost korekcije više računa izdatih u različitim obračunskim periodima kroz izdavanje jednog računa vezanog za knjižno odobrenje/zaduženje to je Uprava prihoda inicirala moguću izmjenu servisa čime bi se udovoljilo predmetnom zahtjevu. Do objave nove funkcionalnosti kroz funkcionalnu i tehničku specifikaciju obveznici fiskalizacije dužni su vršiti korekcije ostvarenog prometa kroz izdavanje korektivnog računa. 

Poštovani, da li nam možete pojasniti koji su to koraci koji se trebaju preduzeti da bi proces fiskalizacije bio uspješno implementiran? Na koji način možemo da provjerimo da li preko postojeće infrastrukture možemo da vrsimo komunikaciju sa Upravom prihoda i carina ili je pak potrebno mijenjati istu?   

Proces je detaljno definisan u funkcionalnoj specifikaciji u poglavlju 5.1.  Uprava prihoda i carina je u cilju testiranja hardvera I softvera neophodnog za evidentiranje prometa putem fiskalnog servisa sa strane obveznika fiskalizacije, obezbijedila testno okruženje. Na ovom okruženju obveznici fiskalizacije mogu testirati funkcionalnost samouslužnog elektronskog portala, fiskalnog servisa, aplikaciju za provjeru računa. 

Na koji način funkcioniše slanje podataka ka Upravi prihoda i carina o izdatim i primljenim fakturama? 

Sistem elektronske fiskalizacije podrazumijeva fiskalizovanje izdatih računa/faktura. Obveznik fiskalizacije ima mogućnost uvida, putem SEP-a u sve račune koje je fiskalizovao. Obveznik fiskalizacije ima mogućnost i provjere validnosti svih ulaznih faktura putem skeniranja QR koda koji je predviđen kao obavezan podatak na računu. 

Poštovani, možete li kod korektivnih računa dati primjer i za korekcije stavki u slučaju mjesečnih računa? 

U funkcionalnoj specifikaciji u poglavlju 5.5. je opisan proces korekcije računa. Korektivnim računom može se korigovati prvobitni račun djelimično (po stavkama) i u cjelosti (sve stavke sa predznakom minus u količini) 

Da li se sumarni račun izdaje samo u slučaju maloprodaje?  

Sumarni račun sadrži podatke o svim računima koji su izdati kao računi sa načinom plaćanja ORDER.  

ORDER račun se izdaje kada se u momentu prodaje proizvoda ili vršenja usluge ne vrši plaćanje. Ovakav račun je moguće izdati i u maloprodaji i u veleprodaji, dakle kao gotovinski I kao bezgotovinski tip računa sa načinom plaćanja ORDER.  

ORDER računi u momentu definisanog načina plaćanja (BANKNOTE, ADVANCE, ACCOUNT, …) podrazumijevaju izdavanje sumarnog računa. Sumarni račun se u sistemu Uprave prihoda i carina tretira isključivo kao informativna prijava koja govori o sredstvu plaćanja u momentu plaćanja prometa definisanog u ORDER računima. 

Da li se fiskalizacijom sumarnog računa u CIS-u storniraju svi vezani pojedinačno fiskalizovani računi, pozivanjem na IKOF brojeve pojedinačnih računa?  

Kod izdavanja sumarnog računa pojedinačni računi se ne storniraju. Sumarni račun se u sistemu Uprave prihoda i carina tretira isključivo kao informativna prijava koja govori o sredstvu plaćanja u momentu plaćanja prometa definisanog u ORDER računima, i isti sadrži kao obavezan podatak referencu na IKOF-e svih pojedinačnih računa na koje se sumarni račun odnosi. 

Možemo li dobiti detaljniji opis postupka fiskalizacije i korekcije sumarnog računa, odnosno na koji način CIS Uprave prihoda i carina obrađuje podatke? 

Sumarni račun sadrži kao obavezan podatak referencu na IKOF-e svih pojedinačnih računa na koje se sumarni račun odnosi, kao i podatke o sumi sumarnog računa koja mora odgovarati zbiru sume izražene na svim pojedinačnim računima sa načinom plaćanja ORDER na koje se sumarni račun referencira. Ukoliko obveznik fiskalizacije vrši korekciju prometa, obavezan je izdati korektivni račun sa referencom na IKOF pojedinačnih računa izdatih sa načinom plaćanja ORDER. Ukoliko je prije korekcije prometa iskazanog na pojedinačnim računima od strane obveznika fiskalizacije izdat sumarni račun, to je nakon korekcije pojedinačnog računa obveznik fiskalizacije dužan izvršiti korekciju sumarnog računa sa referencom na IKOF prvobitno izdatog sumarnog računa. Izdavanjem sumarnog računa ne mijenja se status pojedinačnog računa izdatog sa načinom plaćanja ORDER. U cilju sprječavanja dvostrukog oporezivanja istog prometa iskazanog na pojedinačnim računima i sumarnom računu to je bitno ponovo naglasiti da se u sistemu EFI Uprave prihoda i carina sumarni račun tretira isključivo kao informativna prijava.  

Bitno je naglasiti, u slučaju kada se kao kupac pojavljuje pravno ili fizičko lice koje račun koristi za pravdanje troška ili odbitka ulaznog PDV-a to je neophodno da obveznik fiskalizacije prilikom izdavanja svih pojedinačnih računa i sumarnog računa u polju PIB kupca navede njegov PIB.  

Da li se primljeni avansi i uplate na račun kupaca (kupac plaća robu preko blagajne) fiskalizuju? 

U skladu sa članom 31 Zakona o PDV-u prilikom prijema avansne uplate obveznik fiskalizacije dužan je izdati račun. Izdavanjem ovog računa obveznik fiskalizacije ima mogućnost da ukoliko je poznat proizvod ili usluga koja će u nekom trenutku biti plaćena iz avansne uplate navede sve stavke koje se odnose na konkretne proizvode i/ili usluge, te da obračuna i iskaže PDV po stopama definisanim u skladu sa Zakonom o PDV-u. Ukoliko obveznik fiskalizacije kao prodavac/vršioc usluge nema definisan proizvod/uslugu to će u stavci vezanoj za avansu uplatu, a u skladu sa članom 24 Zakona o PDV-u na takav promet obracunati i iskazati PDV po stopi od 21%. U skladu sa članom 76 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost, definisano je da primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se preračunatom stopom iz člana 56 pravilnika izračunava iznos PDV-a.  

Prilikom ostvarivanja stvarnog prometa koji kupac plaća iz avansne uplate, obveznik fiskalizacije kao prodavac dužan je izdati račun koji sadrži sve podatke o ostvarenom prometu te iskaže iznos kojim se takav račun plaća sa načinom plaćanja ADVANCE. Nakon izdavanja ovog računa, obveznik fiskalizacije dužan je u obračunskom periodu u kojem je izvršen stvarni promet izvršiti korekciju (umanjenje) avansnog računa u iznosu koji je naveden u računu izdatom u maloprodaji ili veleprodaji sa načinom plaćanja ADVANCE i umanjiti obračunati PDV u skladu sa stopom iskazanom na avansnom računu. 

Da li treba fiskalizovati ovaj dokument (nalog za knjiženje), ako treba, na koji način? Ovo nije promet robe, i kupci će preuzeti robu tek u budućem periodu, nekad za godinu i duže? 

Predmet fiskalizacije su svi računi koji nastaju prilikom prometa proizvoda i usluga, računi koji nastaju prilikom avansne uplate, te korektivni računi koji nastaju kao posledica korigovanja prometa iskazanog na prvobitnim računima. Ukoliko knjižni nalog nema za posledicu ostvarivanje prometa u momentu definisanja istog, i nije vezan za moguću avansnu uplatu, te korekciju realizovanog prometa, to za posledicu takav knjižni nalog nema izdavanje računa/facture i to u konačnom nije predmet fiskalizacije. 

Da li svi gotovinski fiskalni računi, koji se izdaju u toku jednoga dana, mogu da se na kraju dana knjiže u glavnoj knjizi objedinjeni na osnovu specifikacije koja predstavlja zbir svih izdatih fiskalnih računa za taj dan i čiji bi se iznos poklapao sa onim što je poslato Upravi prihoda i carina? Da li se ista ova specifikacija može upisati u Knjigu izlaznih faktura i u Trgovačku knjigu ili mora sve jedan po jedan fiskalni račun, a što ne bi bilo racionalno jer bi nastalo opterećenje sistema i ne bi mogli izvući izvještaje? 

Ovo je knjigovodstvena kategorija. Spisak izdatih fiskalizovanih računa, obveznik fiskalizacije kao izdavaoc računa moći će vidjeti na SEP portalu. 

Da li se periodični račun izdaje samo u slucaju bezgotovinskog plaćanja u veleprodaji, pri čemu ovaj fiskalni račun sadrži samo jedan dodatni podatak – period za koji se izdaje (dakle samo ukupni podaci, ne razmjenjuju se podaci o obuhvaćenim isporukama)? 

U slučaju veleprodaje kao i u slučaju maloprodaje prilikom isporuke proizvoda ili prodaje istog kupcu se izdaje račun. U zavisnosti od toga da li je i kako račun plaćen u momentu isporuke, obveznik fiskalizacije ima mogućnost navođenja načina plaćanja (npr. ukoliko nemamo plaćanje u momentu isporuke takav račun se izdaje sa načinom plaćanja ORDER). Obveznik fiskalizacije ima mogućnost na kraju mjeseca izdati sumarni račun kojim obuhvata sve račune prema tom kupcu izdate kao računi sa načinom plaćanja ORDER. U sumarnom računu definiše se jasan način plaćanja. 

Ukoliko dođe do prekida u internet konekciji gdje će poreski obveznici predavati fakture na fiskalizaciju? 

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u poglavlju V “Izdavanje računa bez jedinstvenog identifikacionog koda računa” (članovi 17-22) jasno definiše postupak fiskalizacije u slučaju prekida stalne internet veze. 

U slučaju povrata robe kupcu, kada se radi korektivni račun (“drugi”) sa izmjenom svih stavki inicijalnog računa koji poništavaju stavke iz “prvog”, u ovom slučaju krajnjem kupcu se ne izdaje druga roba već ima pravo na povrat sredstava (novca), ima li potrebe da se pravi “treći” račun jer nema dalje naplate i nema dalje prodaje robe?  

Ukoliko se povrat robe vrši po osnovu računa izdatog kupcu to je obveznik fiskalizacije kao prodavac dužan izdati korektivni račun. 

Ukoliko kupac vrši povrat cjelokupne robe sa računa u punom iznosu to prodavac u korektivnom računu vrši umanjenje svih stavki iskazanih na računu, izdaje takav račun, vrši povlačenje novca iz ENU-a kroz slanje poruke withdraw.  

Ukoliko kupac vrši djelimični povrat robe, kupac može kroz izdavanje korektivnog računa izvršiti korekciju stavki na način umanjenja količine robe po stavkama koja je predmet povrata. Takođe prodavac vrši povlačenje novca iz ENU-a kroz slanje poruke withdraw. 

Koja se razlika pravi izmjedju knjižnih odobrenja i korektivnog računa koji se fiskalizuje? 

Način upotrebe i pravila za upotrebu vrste računa „korektivni račun” su definisana u specifikacijama. Korektivni računi se koriste u svim situacijama u kojima je potrebno napraviti korekciju isključivo jednog prethodno izdatog i fiskalizovanog računa, tj referencira se samo na jedan IKOF. 

Račun koji se izdaje po osnovu knjižnog odobrenja, a u smislu korekcije jednog ili više računa u cilju ostvarivanja naknadnog popusta ili povrata robe, jeste vrsta korektivnog računa koji se može referencirati na više pojedinačnih računa izdatih u više obračunskih perioda, tj postoji mogućnost reference na više IKOF-a prvobitno izdatih računa. 

U jednom prodajnom prostoru imamo više kasa - blagajni. Iz bezbjedonosnih razloga novac se više puta tokom dana prebacuje iz kasa u jedan sef. Da li je potrebno da se svako prebacivanje novca iz kase (to će u buduće biti ENU) u sigurnosni sef fiskalizuje ? 

Svako povlačenje gotovine iz ENU-a prijavljuje se pomoću funkcije withdraw, kako bi se znalo stanje gotovog novca u ENU-u svakom trenutku. 

Nisam PDV obveznik nego kao fizicko lice na mjesečnom nivou izdajem par bezgotovinskih računa. Da li smo u obavezi nabavke programskog rješenja ili je predviđeno da se proces fiskalizacije odrađuje na drugačiji način? 

Svi obveznici fiskalizacije koji nisu registrovani za PDV, i isključivo izdaju bezgotovinske račune, imaju mogucnost kreiranja faktura putem SEP portala I nemaju obavezu nabavke softvera i ENU-a. 

Da li su prilikom izdavanja fiskalnih računa dovoljni obični stampači? 

Račun se može ispisivati i na bilo kom štampaču, samo mora sadržavati sve potrebne elemente računa uključujući i QR kod čije su dimenzije definisane u funkcionalnoj specifikaciji. 

Da li u slucaju kvara stampača na terenu imamo mogućnost izdavanja paragon bloka krajnjem kupcu? 

U slučaju kvara štampača ili nedostatka termalne trake na ENU prodavac je u mogućnosti kupcu izdati račun iz ovjerene knjige računa (paragon blok). Ukoliko je ENU uspješno poslao račun na fiskalni servis i zaprimio JIKR prodavac na računu iz paragon bloka osim stavki upisuje i JIKR. Sve ostale račune do popravke ili zamjene termalne trake na terenu prodavac izdaje iz knjige ovjerenih računa. 

Ukoliko je doslo do kvara ENU-a, prodavac je dužan nakon izdavanja računa iz knjige ovjerenih računa isti nakon povratka u poslovnu jedinicu ili osposobljavanja ENU-a ovaj račun fiskalizovati kroz fiskalni servis sa navođenjem broja računa iz ovjerene knjige računa (broj računa iz paragon bloka). 

Da li se fiskalizovani računi moraju štampati ili se kupcima mogu dostaviti elektronskim putem. Npr. na email? 

Prilikom isporuke proizvoda odnosno izvršene usluge prodavac je kupcu dužan dostaviti fiskalizovan račun u papirnoj formi. 

Koji su neophodnih podaci koji se moraju stampati na gotovinskom računu koji će kupac dobiti sa ENU? 

U Zakonu o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, u članu 7 definisani su podaci koje treba štampati na gotovinskom računu: “Fiskalni račun, pored podataka propisanih zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost, sadrži i sljedeće podatke:  

• broj fiskalnog računa 
• vrijeme izdavanja računa (sat i minut) 
• oznaku operatora fiskalnog servisa 
• identifikacioni kod obveznika fiskalizacije 
• jedinstveni identifikacioni kod računa 
• način plaćanja (gotovina, platna kartica, prenos novca sa računa u banci, ostalo) 
• rok plaćanja, u slučaju da plaćanje nije izvršeno u trenutku izdavanja računa 

• poreski identifikacioni broj kupca, ako se promet obavlja između obveznika fiskalizacije, odnosno fiskalizacijom bezgotovinskog plaćanja”. 

Da li je, kao preduslov za uvođenje Sistema elektronske fiskalizacije, potrebna u maloprodajama stabilna internet veza sa određenim protokom i kome se obratiti da bi ustanovili da li imamo tehničke pretpostavke da uvedemo sistem elektronske fiskalizacije? 

Poštovani, za adekvatan postupak EFI neophodno je u objektima maloprodaje obezbijediti internet vezu. Za ispitivanje kvaliteta Internet veze potrebno je da se obratite vašem internet servis provajderu. 

Koliki je SLA dostupnosti platforme efiskalizacije? 

Dostupnost sistema je 99.5% 24/7. Svaki problem u radu EFI sistema će se moći prijaviti Upravi prihoda i carina putem e-maila i call centra.  

Da li možemo da imamo uvid u listu svih mogućih kupaca odnosno listu svih poreskih obveznika? 

Uprava prihoda i carina ima registar svih obveznika. Obveznik treba da se obrati Upravi za dobijanje ovih informacija.  

Da li će preduzetnici, u konkretnom slučaju taksisti koji nemaju više od jednog auta, biti u obavezi da uvedu elektronsku fiskalizaciju, ili se ova obaveza odnosi samo na firme? 

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u članu 4 propisuje da su obveznici fiskalizacije:  

• fizička lica koja su obveznici poreza na dohodak i obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga; 
• pravna lica koja su obveznici poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica i koja su obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga; 
• poreski obveznici koji ostvaruju promet od prodaje roba ili usluga Uprava prihodatem samonaplatnih uređaja (automata), a koji nijesu u obavezi izdavanja računa u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost. 

Dakle, i fizička lica koja se bave prometom proizvoda i usluga, u konkretnom slučaju – preduzetnici koji obavljaju djelatnost taksi prevoza, dužna su obezbijedti preduslove za sprovođenje elektronske fiskalizacije. 

Da li isto lice može biti registrovano kao operater za bezgotovinski i gotovinski promet, istovremeno? 

Isto lice moze biti operater registrovan i kod gotovinskog i kod bezgotovinskog placanja. 

Da li je za velike poreske obveznike koji imaju dislocirana naplatne mjesta po čitavoj teritoriji Crne Gore moguće registrovati centralizovano riješenje (u centrali server koji komunicira sa Upravom prihoda i carina) za komunikaciju i razmjenu podataka putem fiskalnog servisa? 

Poreski obveznik mora registrovati svaki ENU koji koristi u svim poslovnim prostorima. A na poreskom obvezniku je odluka o načinu implementacije pristupa fiskalnom servisu Uprave prihoda i carina. Dakle neophodno je registrovati ENU, dok centralno rješenje kod korisnika nemamo obavezu registracije iz razloga sto se isto koristi isključivo kao centralna tačka putem koje ENU komunicira sa fiskalnim servisom Uprave prihoda i carina. Bitno je naglasiti da je ENU u maloprodajnim objektima blagajna te je samim tim predmet mogućeg redovnog inspekcijskog nadzora, te je neophodno svaki uređaj sa kojeg se vrši generisanje, slanje na fiskalni servis, i u konačnom ispis računa, registrovati. 

Da li softver za fiskalizaciju, može biti instaliran na serveru koji je izvan Crne Gore, odnosno, da li će biti dopušteno spajanje prema Upravi prihoda i carina sa serverom izvan Crne Gore? 

Što se tiče lokacije na kojoj je implementiran centralni server na kome je smješten softver za fiskalizaciju u zakonskoj regulativi za sada nema ograničenja. 

Da li je strano pravno lice, konkretno pravno lice iz Srbije, dužno da se registruje za elektronsku fiskalizaciju ukoliko se bavi proizvodnjom softvera I isti namerava da prodaje i firmama u Crnoj Gori? 

Proizvođač softvera mora registrovati djelatnost u Centralnom registru privrednih subjekata Uprave prihoda i carina, te izvršiti opštu poresku registraciju u Upravi prihoda i carina radi dobijanja poreskog identifikacionog broja. Detalje o registraciji, potrebnim dokumentima i vremenu potrebnom za registraciju možete dobiti u službi CRPS-a Uprave prihoda i carina Crne Gore. 

Da li je potreban posebni računovodstveni program da bi se vodilo knjigovodstvo preduzeća ili treba kupiti neki novi sertifikat koji omogućava izdavanja faktura, a možemo zadržati postojeći program za računovodstvo? 

Način na koji će se voditi poslovne knjige poreskog obveznika nije predmet Zakona o fiskalizaciji. Za poreskog obveznika bi bilo najbolje da zadrži postojeći računovodstveni program sa nadogradnjom za fiskalizaciju gotovinskih i bezgotovinskih računa. Uz to, poreski obveznik treba da obezbijedi elektronski certifikat i stalnu internet vezu prema članu 10, stav 3 i 4 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. 

Da li softver za fiskalizaciju mora biti program koji se instalira na svaki pojedinačni računar korisnika ili može biti web platforma koja se koristi upotrebom korisničkog imena i lozinke i da li postoje neka ograničenja u tom smislu? 

Softver za fiskalizaciju je programsko rješenje kod poreskog obveznika. Instalira se na svaki pojedinačni računar kod poreskog obveznika.  Ako poreski obveznika ima centralni sistem za obradu podataka može se koristiti elektronski certifikat koji se instalira na server poreskog obveznika 

Društvo registrovano u Crnoj Gori, obveznik  fiskalizacije u dijelu bezgotovinskog prometa,  koristi   softver I ima potpisan ugovor o održavanju softvera sa softver provajderom preduzećem  iz Srbije.Da li je  u navedenom slučaju obavezno da se softver prijavi/ registruje?  

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga član 15 nameće obavezu registracije softverskog rjesenja, radi dobijanja jedinstveno idetifikacione oznake - kod odrzavaoca softvera (funkcionalna specifikacija poglavlje 5.2). Proizvođač ili održavaoc softvera moraju biti registrovani kao pravno lice ili preduzetnik u CG ili imati lokalnog partnera koji ih zastupa. Takođe ukoliko je privredno društvo koje koristi softversko rješenje vlasnik tog softverskog rješenja (ne mora imati autorska prava) može registrovati isto. 

Šta znači verifikacija izmjene softvera za fiskalizaciju? 

Podrazumijeva obavezu registracije svakog upgrade-a (izmjena funkcionalnosti softvera) za koju EFI sistem Uprave prihoda i carina generiše posebnu oznaku. Ta nova oznaka se mora implementirati u sam softver kako bi kao obavezan podatak prilikom generisanja računa bila sastavni dio istog. Ovo podrazumijeva takođe i obavezu proizvođača – održavaoca softvera da o tome obavijesti klijenta (obveznika fiskalizacije) koji je u obavezi izvršiti registraciju te verzije softvera, kao softvera koji se koristi na njihovim ENU-ima (elektronskim naplatnim uređajima) u gotovinskom i u bezgotovinskom plaćanju. 

Naša firma se bavi kako klasičnom maloprodajom tako i veleprodajom. Međutim mi koristimo različite softvere za maloprodajne objekte i u veleprodaji. Da li je moguće da registrujemo oba softverska rjesenja? 

Moguće je registrovati i koristiti više softverskih rješenja. 

Ukoliko je pravno lice do sada fakture pravilo u WORD-u, da li to može biti smetnja za implementaciju fiskalizacije, odnosno procesa opisanih u specifikacijama koje je Uprava prihoda i carina objavila do sada? Da li se može nastviti sa korišćenjem  programa WORD za pravljenje faktura ili se mora nabaviti neki adekvatniji program? 

Shodno članu 1 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga postupak fiskalizacije odnosi se na gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje u prometu proizvoda i usluga, što znači da, kao što će ENU koji postoji kod gotovinskog plaćanja izvršenog prometa slati XML poruke serveru Uprave prihoda i carina, tako i sistemi za izdavanje faktura kod bezgotovinskog plaćanja moraju ispuniti  preduslove za slanje XML poruka o transakcijima shodno Zakonu, podzakonskim aktima, te funkcionalnoj i tehničkoj specifikaciji koje prate projekat. 

Kako će izgledati XML fajl koji vraća Vaš server, tj. kako će izgledati odgovor servera? 

Odgovor na ovo pitanje možete naći u Tehničkoj specifikaciji fiskalnog servisa, gdje su dati primjeri poruka. 

Jedno veoma bitno pitanje koje je otvoreno, a smatramo da je veoma važno. Pošto sistem ide u produkciju od 01.06.2020. godine, koji je to krajnji rok kada poreski obveznici moraju biti uvezani na novi sistem? 

Prema zakonu je to 01.06.2021. 

Koji su neophodnih podaci kosi se moraju stampati na gotovinskom racunu koji ce kupac dobiti sa ENU?

U Zakonu o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, u članu 7 definisani su podaci koje treba štampati na gotovinskom računu:Član 7“Fiskalni račun, pored podataka propisanih zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost, sadrži i sljedeće podatke:– broj fiskalnog računa;– vrijeme izdavanja računa (sat i minut);– oznaku operatora fiskalnog servisa;– identifikacioni kod obveznika fiskalizacije;– jedinstveni identifikacioni kod računa;– način plaćanja (gotovina, platna kartica, prenos novca sa računa u banci, ostalo);– rok plaćanja, u slučaju da plaćanje nije izvršeno u trenutku izdavanja računa;– poreski identifikacioni broj kupca, ako se promet obavlja između obveznika fiskalizacije, odnosno fiskalizacijom bezgotovinskog plaćanja”.

U okviru Funkcionalne specifikacije, u dijelu 5.3. Registracija gotovinskog depozita na ENU, definisano je da u toku jednog dana obveznik mora registrovati gotovinski depozit, a da se podizanje gotovine može vršiti i više puta. Imajući u vidu da može doći do pogrešnog unosa depozita, a pošto nije predviđena mogućnost da se depozit unese više puta u toku dana (dosadašnje fiskalne kase/štampači su imali mogućnost da se više puta unose depozit, a kasa ih sve sabira), da li će biti moguća izmjena unijetog depozita.

Postoji mogućnost korekcije gotovinskog depozita, slično kao kod korektivnog računa.

Kako će izgledati XML fajl koji vraća Vaš server, tj. kako će izgledati odgovor servera?

Odgovor na ovo pitanje možete naći u poglavlju 3.7.5. Primjer XML , odnosno 3.7.5.1. XML zahtjev  i 3.7.5.2. XML odgovor, gdje su dati primjeri poruka.

Da li je moguće dobiti kvalifikovane sertifikate i registrovati se u ROF i RSPOS iako se još uvek nije izvršila registracija firme u Crnoj Gori?

Detalje o registraciji, potrebnim dokumentima i vremenu potrebnom za registraciju možete dobiti u službi CRPS Poreske uprave Crne Gore. Kvalifikovani certifikat se može dobiti od Pošte Crne Gore koja je ovlašćeno certifikaciono tijelo. Uslove za dobijanje certifikata možete naći na sajtu Pošte Crne Gore.

Kada ce Tehnička i Funkcionalna specifikacija biti distupne na engleskom jeziku?

Proces prevođenja finalnih dokumenata za krajnje korisnike vezanih za projekat elektronske fiskalizacije je u toku. Isti će biti dostupni u narednim danima, odnosno čim prevod bude završen.

Na koji način će se fiskalizovati privremene i konačne situacije koje izdaju privredna društva koja posluju u građevinskom sektoru, obzirom na to da iste po izdavnju moraju biti potpisane od strane nadornog organa i investitora? Da li će se i na koji način fiskalizovati knjižna odobrenja i storna faktura?

U Zakonu o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u članu 2 se kaže: “Fiskalizacija je postupak koji sprovodi obveznik fiskalizacije gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja dostavljanjem organu uprave, nadležnom za poslove naplate javnih prihoda (u daljem tekstu: Uprava) podataka o prometu proizvoda i usluga i fiskalnih računa u realnom vremenu, korišćenjem stalne internet veze i fiskalnog servisa”. Dakle, fiskalizija se vrši u trenutku nastajanja prometa proizvoda i usluga. Sistem fiskalizacije sadrži i korektivni račun (ispravak privremenog računa). Detalje možete naći u Funkcionalnoj specifikaciji koja je objavljena na na sajtu Poreske uprave 08.09.2020. godine Knjižna odobrenja se ne fiskalizuju. Storno faktua spada u kategoriju fiskalizacije korektivnih računa.

Ukoliko dođe do prekida u internet konekciji gdje će veliki poreski obveznici predavati fakture na fiskalizaciju?

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u poglavlju V “Izdavanje računa bez jedinstvenog identifikacionog koda računa” (članovi 17-22) jasno definiše postupak fiskalizacije u slučaju prekida stalne internet veze.

Ko izdaje certifikat za potrebe fiskalizacije?

Svi poreski obveznici u Crnoj Gori posjeduju certificate na tokenu za predaju poreskih prijava elektronskim putem. Za registraciju poreskog obveznika, poslovnog prostora, elektronskog naplatnog uređaja i operatora se koristi ovaj certifikat koji je na tokenu. Za fiskalizaciju se koristi soft certifikat koji se posebno nabavlja za potrebe fiskalizacije gotovinskog i bezgotovinskog prometa. Elektronski certifikat izdaje ovlašćeno certifikaciono tijelo koje je dobilo dozvolu Ministarstva javne uprave (Za sada Pošta CG i firma CoreIT) Dakle, razlikujemo dva procesa registraciju i fiskalizaciju. Registracija se obavlja tokenom, a fiskalizacija soft sertifikatom koji se instalira na elektronskom naplatnom uređaju. Ako u toku obrade poruke o računu dođe do greške usled neispravnog elektronskog potpisa fiskalni servis vraća XML poruku sa odgovorom koja sadrži opis greške.

Da li softver za fiskalizaciju, koji može biti instaliran centralno na serveru i fiskalizirati račune za više pojedinih naplatnih uređaja (kao "proxy" prema centralnom serveru PU), može biti instaliran na serveru koji je izvan Crne Gore, odnosno, da li će biti dopušteno spajanje prema poreskoj upravi sa serverom izvan Crne Gore?

Što se tiče smeštaja servera na kome je smješten softver za fiskalizaciju u zakonskoj regulative za sada nema ograničenja.

Da li proizvodjač softwera mora da ima registrovanu firmu u CG? Ako mora da li je dovoljno da ima predstavništvo?

Proizvođač softvera mora registrovati djelatnost u Centralnom registru privrednih subjekata, te izvršiti opštu poresku registraciju u Poreskoj uprava radi dobijanja poreskog identifikacionog broja. Detalje o registraciji, potrebnim dokumentima i vremenu potrebnom za registraciju možete dobiti u službi CRPS-a Poreske uprave Crne Gore.

Da li razmišljate da napravite mailing listu gde bi nam slali svu novu dokumentaciju vezanu za projekat fiskalizacije ili obaveštenje kad šta bude objavljeno na portalu? Kad će početi registracija IT kompanija zainteresovanih za implementaciju.

Poreska uprava sva važna obavještenja i dokumentaciju u vezi sa projektom elektronske fiskalizacije objavljuje na svojoj internet stranici. Detaljna upustva za izradu softverskih rješenja, datum početka testiranja softverskih rješanja, te procedure za prijavu proizvođača, održavaoca programskog rješenja kao i samog softvera biće dostupni blagovremeno na istom mjestu. Treba naglasiti da će nakon objavljivanja funkcionalne i tehničke specifikacije Poreska uprava organizovati sastanke sa predstavnicima IT zajednice, kao i sa asocijacijama privrednika u Crnoj Gori, kako bi se kroz direktan dijalog otklonile sve nedoumice vezane za implementaciju projekta sa tehničkog i legislativnog aspekta.

Da li je potreban posebni računovodsveni program da bi se vodilo knjigovodstvo preduzeća ili treba kupiti neki novi sertifikat koji omogućava izdavanja faktura, a možemo zadržati postojeći program za računovodstvo?

Način na koji će se voditi poslovne knjige poreskog obveznika nije predmet Zakona o fiskalizaciji. Za poreskog obveznika bi bilo najbolje da zadrži postojeći računovodstveni program sa nadgradnjom za fiskalizaciju gotoviskih i bezgotovinskih računa. Uz to, poreski obveznik treba da obezbijedi elektronski certifikat i stalnu internet vezu prema članu 10, stav 3 i 4 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

U slučaju povrata robe kupcu, kada se radi korektivni račun ["drugi"] sa izmjenom svih stavki inicijalnog računa koji poništavaju stavke iz "prvog", u ovom slučaju krajnjem kupcu se ne izdaje druga roba već ima pravo na povrat sredstava [novca] , ima li potrebe da se pravi "treci" račun jer nema dalje naplate i nema dalje prodaje robe?

Poreski obveznik ne može jednostavno otkazati neki izdati gotovinski ili bezgotovinski račun, ili ako kupac vrati robu ili ako je nešto pogrešno na računu koji je izdat i fiskalizovan, poreski obveznik može izdati korektivni račun koji se poziva na prvobitni račun čija se ispravka vrši. U slučaju kada nema internet veze, poreski obveznik prvo mora fiskalizovati prvobitni račun, a potom korektivni. Ako poreski obveznik izda korektivni račun-knjižno zaduženje ili korektivni račun-knjižno odobrenje, onda se na računu prikazuju samo izmjene (na primjer, samo stavka koja se mijenja). Ako poreski obveznik mora da mijenja druge elemente na računu koji su netačni, onda prvo mora izdati korektivni račun sa svim istim elementima kao na prvobitnom računu (osim datuma izdavanja i broja računa, gdje se elementi odnose na sam korektivni račun) a sav iznos treba da bude negativan; nakon toga se mora izdati novi račun sa tačnim podacima i sa pozivanjem na IKOF prvog izdatog računa.

Da li se podaci o računima, kao i podaci o korisnicima, mogu čuvati na serverima koji se ne nalaze na teritoriji Crne Gore?

Poreski obveznik sam definiše gdje će čuvati svoje podatke (na lokalnom računaru, u cloud-u i sl.). Poreska uprava Crne Gore sve primljene podatke čuva isključivo u Crnoj Gori, kako je definisano zakonom.

Kada će portali za registraciju biti dostupni kako bi kompletirali proces registracije?

Portal će biti dostupan sredinom oktobra, nakon uspostavljanja testnog okruženja za testiranje XML poruka.

“U toku je montaža opreme za Informacioni sistem PU. Obavještenje o uspostavljanju testnog okruženja i uputstvo za unos podataka o poreskom obvezniku, poslovnom prostoru, elektronskom naplatnom uređaju i operateru biće objavljeni na sajtu PU”, precizirali su iz PU.

Kako će se sprovoditi elektronska fiskalizacija za firme koje se bave brzom poštom i čiji kuriri izdaju račune na licu mjesta

Kompanije koje se bave djelatnošću brze pošte su obveznik fiskalizacije, imajući u vidu da one predstavljaju obveznike poreza na dobit, kao i obveznike izdavanja računa/faktura.

“Za obavljanje fiskalnog servisa neophodno je da posjedujete mobilni elektronski naplatni uređaj, koji će omogućiti slanje XML poruka prema PU i štampu fiskalizovanog računa”, dodali su iz PU.

Da li je štampa gotovinskih elektronskih fiskalizovanih računa dozvoljena na bilo kakvom printeru i da li je to slobodan izbor obveznika fiskalizacije

Štampa fiskalizovanih elektronskih računa dozvoljena na bilo kom tipu štampača i slobodan je izbor poreskog obveznika.

“Ovi štampači ne moraju imati fiskalnu memoriju. Fiskalni printeri se najčešće mogu prilagoditi za štampu fiskalnih računa u online sistemu fiskalizacije, što svakako zavisi od proizvođača fiskalnih štampača”, rekli su iz PU.

Da li se za gotovinske račune fisklani printeri izbacuju iz upotrebe?

Štampa fiskalizovanih elektronskih računa dozvoljena na bilo kom tipu štampača i slobodan je izbor poreskog obveznika.

“Ovi štampači ne moraju imati fiskalnu memoriju. Fiskalni printeri se najčešće mogu prilagoditi za štampu fiskalnih računa u online sistemu fiskalizacije, što svakako zavisi od proizvođača fiskalnih štampača”, rekli su iz PU.

Da li se moraju i dalje koristiti fiskalne kase za izdavanje gotovinskih računa ili može da se koristi termalni printer povezan sa računarom koji koristi neki sertifikovani softver?

Fiskalne kase najčešće ne mogu prilagoditi na novi sistem online fiskalizacije u realnom vremenu i potrebno je kupiti novi elektronski naplatni uređaj.

“Štampa fiskalizovanih elektronskih računa je dozvoljena na bilo kom tipu štampača i slobodan je izbor poreskog obveznika. Ovi štampači ne moraju imati fiskalnu memoriju. Fiskalni printeri se najčešće mogu prilagoditi za štampu fiskalnih računa u online sistemu fiskalizacije, što svakako zavisi od proizvođača fiskalnih štampača”, objasnili su iz PU.

Alternativa elektronskom naplatnom uređaju je program koji je instaliran na računaru i štampa se obavlja na termalnom printeru.

Na koji način je zamišljeno korigovanje (korektivni račun tj. povrat) za račune koji nisu prethodno prošli kroz sistem elktronske fiskalizacije?

Korektivni račun se vrši samo na fiskalizovanim računima koji imaju jedinstveni identifikacioni kod koji daje Poreska uprava Crne Gore. Ako nema JIKR potrebno je ponoviti slanje računa Poreskoj upravi.

Postupak je definisan pravilnicima i funkcionalnom specifikacijom. Korektivni račun nema veze sa promjenom poslovne godine.

Kako u januaru 2021. vršimo povrat tj. korektivni račun za račune iz decembra 2020.?

Korektivni račun se vrši samo na fiskalizovanim računima koji imaju jedinstveni identifikacioni kod koji daje Poreska uprava Crne Gore. Ako nema JIKR potrebno je ponoviti slanje računa Poreskoj upravi.

Postupak je definisan pravilnicima i funkcionalnom specifikacijom. Korektivni račun nema veze sa promjenom poslovne godine.

Da li softver za fiskalizaciju mora biti program koji se instalira na svaki pojedinačni računar korisnika ili može biti web platforma koja se koristi upotrebom korisničkog imena i lozinke

Softver za fiskalizaciju je programsko rješenje kod poreskog obveznika.

“Instalira se na svaki pojedinačni računar kod poreskog obveznika. Ako poreski obveznik ima centralni sistem za obradu podataka može se koristiti elektronski certifikat koji se instalira na server poreskog obveznika”, dodali su iz PU.

Da li će sistemi za izdavanje faktura morati biti uvezani sa sistemom u Poreske uprave, budući da se bavimo pružanjem usluga u razvoju softvera?

Shodno članu 1 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga postupak fiskalizacije odnosi se na gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje u prometu proizvoda i usluga, što znači da, kao što će poreske registar kase koje postoje kod gotovinskog plaćanja izvršenog prometa biti povezane sa serverom Poreske uprave, tako i sistemi za izdavanje faktura kod bezgotovinskog plaćanja moraju ispuniti preduslove za slanje XML poruka o transakcijima shodno Zakonu, podzakonskim aktima, te funkcionalnoj i tehničkoj specifikaciji koje prate projekat.

Da li je proračun zarada usklađen sa propisima u Crnoj Gori?

Proračun zadara je u potpunosti usklađen sa propisima u Crnoj Gori.

Kada možemo dobiti verziju dokumentacije vezane za projekat elektronske fiskalizacije na engleskom jeziku?

Finalne verzije tehničke i funkcionalne specifikacije biće objavljene na internet stranici Poreske uprave početkom septembra, a ovi dokumenti biće dostupni i na engleskom jeziku.

Kako će izgledati elektronska fiskalizacija u veleprodaji?

Imajući u vidu da Zakon o fiskalizaciji u prometu roba i usluga propisuje postupak fiskalizacije, kako gotovinskog, tako i bezgotovinskog plaćanja, to će i obveznici koji se bave veleprodajom biti u obavezi da obezbijede preduslove za automatski prenos podataka o izvršenim transakcijama.

Poreski obveznici koji vrše bezgotovinsko plaćanje ne moraju imati fiskalne kase, već su dužni obezbijediti programsko rješenje koje omogućava slanje XML poruke prema Poreskoj upravi i štampanje fakture sa jedinstvenim identifikacionim kodom Poreske uprave.

Dakle, obveznici koji izdaju fakture postojeća softverska rješenja za fakturisanje treba da prilagodite shodno funkcionalnoj i tehničkoj specifikaciji projekta elektronske fiskalizacije, te obezbijediti elektronski potpis na osnovu elektronskog certifikata i stalnu internet vezu za slanje poruka Poreskoj upravi.

Da li će preduzetnici, u konkretnom slučaju taksisti koji nemaju više od jednog auta, biti u obavezi da uvedu elektronsku fiskalizaciju, ili se ova obaveza odnosi samo na firme?

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u članu 4 propisuje da su obveznici fiskalizacije:

1) fizička lica koja su obveznici poreza na dohodak i obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga;

2) pravna lica koja su obveznici poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica i koja su obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga;

3) poreski obveznici koji ostvaruju promet od prodaje roba ili usluga putem samonaplatnih uređaja (automata), a koji nijesu u obavezi izdavanja računa u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost.

Dakle, i fizička lica koja se bave prometom proizvoda i usluga, u konkretnom slučaju – preduzetnici koji obavljaju djelatnost taksi prevoza, dužna su obezbijedti preduslove za sprovođenje elektronske fiskalizacije.

Da li su i društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač lokalna samouprava u obavezi da od 01.01.2021.godine budu u sistemu elektronske fiskalizacije ukoliko smo registrovani kao Društvo doo čiji je osnivač lokalna samouprava?

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u članu 4 propisuje da su obveznici fiskalizacije:

1) fizička lica koja su obveznici poreza na dohodak i obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga;

2) pravna lica koja su obveznici poreza na dobit u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica i koja su obveznici izdavanja računa za isporuku proizvoda, odnosno usluga;

3) poreski obveznici koji ostvaruju promet od prodaje roba ili usluga putem samonaplatnih uređaja (automata), a koji nijesu u obavezi izdavanja računa u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrijednost.

Dakle, i društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač lokalna samouprava jesu obveznik fiskalizacije, imajući u vidu da ista predstavljaju obveznike poreza na dobit, kao i obveznike izdavanja računa/faktura.

Kakav je tretman naknadno odobrenih rabata (knjižna odobrenja) u okviru elektronske fiskalizacije?

Knjižna odobrenja se evidentiraju se kroz knjigovodstvo poreskog obveznika i ne fiskalizuju se.

Šta se podrazumijeva pod pojmom elektronski naplatni uređaj?

Elektronski naplatni uređaj je hardverski uređaj koji omogućava elektronsku komunikaciju sa Poreskom upravom, odnosno na kojem je instalirano softversko rješenje koje podržava kreiranje, slanje i primanje poruka o fiskalnim računima sa Upravom, korišćenjem fiskalnog servisa.

Da li je potrebna nabavka posebnih štampača za štampu računa nakon izvršenog fiskalnog servisa kod bezgotovinskih transakcija?

Za račune kod bezgotovinskih transakcija nije potreban poseban štampač, već svi štampači koji su do sada korišćeni mogu biti korišćeni za štampanje fiskalizovanih računa.

U slučaju prekida internet veze da li će se računi koji se izdaju bez jedinstvenog identifikacionog koda računa i koji budu evidentirani u knjizi računa koju treba da ovjeri Poreska uprava fizički nositi na ovjeru?

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u poglavlju V. – Izdavanje računa bez jedinstvenog identifikacionog koda računa (Članovi 17-22) propisuje da obveznik fiskalizacije može, u slučaju privremenog prekida stalne internet veze, izdati račune klijentu, a isti će biti naknadno fiskalizovani, pri čemu se detaljna pravila vezana za ovakvu situaciju u poslovanju mogu pronaći u Pravilniku o obliku i strukturi poruka i sigurnosnim mehanizmima za razmjenu poruka fiskalnog računa i načinu dostavljanja računa koji su izdati u slučaju prekida stalne internet veze.

Imate još pitanja?

Pogledajte naš kontakt podrške na ovaj stranici resenja za fiskalizaciju.